Često se može čuti konstatacija kako je uzrok teškoća da se ostane u drugom stanju prevelika želja supružnika koji neretko sami sebi nameću psihološki pritisak u tom pogledu. Sigurno nisu od pomoći ni preterana briga i „nadgledanje situacije“ od strane prebrižne rodbine i prijatelja koji često planiranu prinovu očekuju sa većim entuzijazmom od samih roditelja.
Lekari su do nedavno opovrgavali ovakvo stanovište kao naučno neutemeljeno i proizvoljno. Međutim, stvari se menjaju – tako da danas medicinski stručnjaci smatraju da je u oko 30% slučajeva uzrok bračnog steriliteta upravo tenzija koja se stvara prilikom planiranja porodice.
Istraživanja objavljena u stručnim časopisima pokazuju da do trudnoće dolazi češće u onim mesecima kada je par izjavio da su dobro raspoloženi i pod manjim uticajem stresa. Stručnjaci sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu su nakon sprovođenja serije anketa kod pacijenata ustanovili da je kod žena koje su prijavile visok nivo stresa u svakodnevnom životu bilo 20% manje jajašaca tokom ovulacije nego kod onih koje su izložene manje stresnim okolnostima. Takođe, kod onih izloženih stresu a koje su uspešno ovulirale, stopa uspešnosti oplođenja je bila značajno manja.
Kako stres utiče na reproduktivni sistem?
Stres kod žena ometa hormonalnu vezu između osovine hipofiza-hipotalamus i jajnika što negativno utiče na proces ovulacije. Kada smo pod stresom, dolazi do neuro-hemijskih promena u našem telu koje mogu ometati normalno oslobađanje i sazrevanje jajne ćelije.
Pored toga, koncentracija nekoliko važnih hemijskih prenosnika koji imaju ulogu u reproduktivnom sistemu se menja kako se menja i naš emocionalni status. Postoji direktna veza između mozga i reproduktivnog trakta. Nervi povezuju mozak sa jajovodima matericom. Autonomni nervni sistem utiče na sposobnost jajnika da proizvedu jajne ćelije i hormone. Na primer, kada je žena pod stresom može doći do spazma u jajovodima i materici što ometa putanju i implantaciju oplođene jajne ćelije.
Hroničan stres u kombinaciji sa nezdravim životnim stilom može kod muškaraca da smanji nivo testosterona i samim tim negativno da utiče na stvaranje spermatozoida. Stresom inducirano oslobađanje opoida i glukokortikoida inhibira oslobađanje gonadotropnih hormona i posredno smanjuje produkciju testosterona u testisima što se negativno odražava na spermatogenezu.