Feeds:
Чланци
Коментари

Archive for the ‘Ženska neplodnost’ Category

izostanak-menstruacije

Menstruacija je ciklično krvavljenje iz materice koje prosečno traje oko 5 dana (od 3-8 dana). Gubitak krvi za vreme menstruacije je 50-80ml, krv je tečna i tamne boje, ne koaguliše se zbog fibrinolitičkih enzima u šupljini materice koji uzrokuju fibrinolizu, a takođe se oslobađa i heparin koji sprečava koagulaciju menstrualne krvi. Menstrualni ciklus je vreme između dve uzastopne normalne menstruacije (od prvog dana prethodne do prvog dana sledeće menstruacije). Normalnim trajanjem menstrualnog ciklusa smatraju se varijacije trajanja od 21 do 35 dana. Prema mnogim istraživanjima, samo 15-20 % žena ima menstrualni ciklus od 28 dana. Izostanak menstrualnog ciklusa se stručno, medicinski naziva amenoreja.

Amenoreja nije bolest vec simptom i deli se na primarnu i sekundarnu. Primarna amenoreja je kad se menstruacija ne pojavi ni posle 16 godine zivota mada je normalno da se prva menstruacija, zvana menarha, javi u 11. ili 12. godini zivota, u proseku. Daleko česća je sekundarna amenoreja kada posle dužeg ili kraćeg perioda normalne menstruacije, ona izostane i to najmanje četiri meseca.

TRUDNOĆA

Prvo sto se pomisli pri izostanku ciklusa jeste da je u pitanju trudnoća. Trudnoća je moguća i prilikom korišćenja kontraceptivnih mera, jer ne postoji nijedna kontraceptivna mera koja 100 % štiti od trudnoće, što treba uvek imati na umu. Ukoliko sumnjate da se radi o trudnoći, uradite test za utvrđivanje trudnoće. Kupite ga u apoteci ili proverite da li ste trudni na ginekološkom pregledu. Sto se tiče testa najbolje je raditi ga ujutru jer je ujutru najveća koncetracija hormona u vašem urinu pa je mnogo manja verovatnoća dobijanja lažno negativnih rezultata.

MENOPAUZA

Menopauza predstavlja poslednju menstruaciju, odnosno predstavlja period koji sledi posle nje. Menopauza u proseku nastaje između 45-50 godine života, međutim kod nekih žena nastaje znatno ranije, i pre 40. godine. Kod prevremene menopauze radi se o ženama koje su normalno građene i rađale su ili su mogle da rađaju. One ulaze u period menopauze od 32. do 40. godine, a kod takvih postoji manjak estrogena i lečenje se vrši potpunom supstitucionom terapijom. Menopauza, trudnoća i dojenje su stanja gde normalno izostaje menstrualni ciklus. Da bi se utvrdilo je li u pitanju prevremena menopauza,  dovoljno je izmeriti vrednosti FSH i estradiola u krvi.

HORMONSKA NERAVNOTEŽA

Da bi se postavila dijagnoza amenoreje i utvrdilo kom tipu pripada, određuje se hormonski status pacijenta i to FSH, LH, estrogen, PRL, progesteron, testosteron, zatim TSH, T3, T4 i tek onda se pokušava sa hormonskom terapijom u cilju provociranja menstruacije. Sindrom policističnih jajnika odlikuje se hormonima potpuno van ravnoteže a takođe i nestvaranjem signala za ovulaciju. Od simptoma prisutni su policistični ovarijumi, amenoreja i neplodnost. Hipotireoza kao i hipertireoza mogu poremetiti hormonsku ravnotežu a samim tim i uzrokovati izostanak ciklusa.Tumor kao i krvavljenje u hipofize takođe ometa regulisanje menstruacije preko hormona. No, sve se ovo kao potencijalni uzrok izostanka ciklusa moze proveriti upravo određivanjem nivoa hormona pomenutih žlezdi.

STRES

Stres takođe može uticati na izostanak ciklusa. Ukoliko ste pod stresom, pa čak i “pozitivnim” kao što je isčekivanje nekog milog događaja – putovanja, veridbe i sl, to  može odložiti ciklus. Ono što se zapravo dešava jeste da se u stresu luči hormon kortizol koji može blokirati stvaranje GnRH u hipotalamusu koji bi dalje stimulisao hipofizu za stvaranje FSH (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon). Zajedničkim delovanjem, ova dva hormona pripremaju jajnu ćeliju za sazrevanje, te poremećaj u ovoj kaskadi događaja uslovljava izostanak ciklusa. Takođe, moramo napomenuti da se stresom za organizam smatra i preterano vežbanje, drastične dijete, premalo sna, gojaznost, promena vremenske zone i klimatskih uslova. U tim slučajevima,  organizam aktivira mehanizam „štednje“: izbegava gubitak krvi i dragocene energije kako bi se lakše suočio sa stresnom situacijom. No, sve to prolazi samo od sebe čim se prekine stroga dijeta ili se ublaži psihofizički stres kojem je žena bila izložena. Ukoliko se ciklus ne reguliše sam od sebe,  ginekolog će propisati hormonalnu terapiju na bazi prirodnog estradiola i progesterona,  u trajanju od nekoliko meseci.

LEKOVI

Izostanak menstruacije mogu izazvati i određeni lekovi, kao na primer: antidepresivi,  antipsihotici, steroidi, antihipertenzivi.Takođe postoji „post pill“ amenoreja koja se javlja kod korišćenja kontraceptivne piliule ili nakon prestanka korišćenja kontraceptivne pilule.Ako amenoreja potraje duže od tri meseca,  posetite svog ginekologa koji će vam možda propisati dozu progesterona kako bi pokrenuo vaš ciklus.

Najbolji prirodan preparat za regulisanje menstrualnog ciklusa… Saznaj više!

Read Full Post »

Progesteron je hormon koji ima važnu ulogu u zdravlju žene. Progesteron se povećano oslobadja posle ovulacije u takozvanoj luteinskoj fazi menstrualnog ciklusa. Visok nivo progesterona u toj fazi (što je normalno) stimuliše sekretornu aktivnost endometrijuma materice i njegovu vaskularizaciju. Dakle u ovoj fazi progesteron priprema matericu da prihvati oplodjenu jajnu ćeliju.

Visok nivo progesterona povratno negativno utiče na mozak (HIPOFIZU) i smanjuje oslobadjanje hormona FSH i LH koji treba da smanje produkciju estrogena i progesterona da bi, ukoliko nije došlo do oplodnje jajne ćelije, počeo normalan menstrualni ciklus.

Progesteron kao hormon ima sledeće efekte:

  • Održava sekretornu aktivnost materice u drugoj fazi menstrualnog ciklusa
  • Utiče na rast i razvoj dojki
  • Negativni povratni efekat na mozak (FSH i LH)
  • Za vreme trudnoće smanjuje mogućnost neželjenih kontrakcija

 

Pročitaj više…

Read Full Post »

Ako patite od sindroma policističnih jajnika, niste usamljeni. Smatra se da neki od simptoma policisticnih jajnika pogađa skoro svaku četvrtu ženu u razvijenim zemljama. Najteži oblici ovog sindroma su prisutni kod jedne od dvadeset žena.

 

Insulinska rezistencija

 

Insulinska rezistencija se nalazi u samom korenu problema sa policističnim jajnicima. Sada znamo da je skoro polovina populacije, zahvaljujući negativnim faktorima ishrane i okruženja, manje ili više otporna na insulin – muškarci i žene, mladi i stari. Insulinska rezistencija je poput kameleona koji se pokazuje na različite načine. Na jednom kraju ekstrema su slučajevi u kojima se preko nalaza krvi skoro ne može ustanoviti problem, a na drugom ozbiljniji primeri praćeni dijabetesom i drugim zdravstvenim komplikacijama.

 

Šta je insulinska rezistencija?

 

Insulin je hormon koji proizvode beta ćelije u pankreasu kao odgovor na povećan nivo glukoze u krvi. Svaki put kada jedemo, nivo glukoze i insulina u krvi raste i pada tokom nekoliko časova. Ugljeni hidrati na prvom mestu, ali i proteini, stimulišu lučenje insulina čiji je zadatak da transportuje glukozu i amino kiseline u naše ćelije, kao i skladišti glukozu u vidu glikogena i jetri i mišićima. Višak unetih kalorija se skladišti u vidu masnih naslaga.

 

Studije pokazuju da u čak 70% slučajeva policističnih jajnika postoji problem sa insulinskom rezistencijom. Ovo se dešava kada je u krvi hronično povećan nivo šećera (usled stresa, nepravilne ishrane, metaboličkih poremećaja) što izaziva i konstantno visok nivo insulina. Vremenom, ćelije gube sposobnost da reaguju adekvatno na insulin (postaju rezistentne na insulin), a sam pankreas se iscprljuje i gubi sposobnost proizvodnje ovog važnog hormona, što stvara preduslove za razvoj dijabetesa.

 

Insulin i policistični jajnici

 

U medicinskoj nauci je napravljen veliki napredak u razumevanju veze između povišenog insulina i sindroma policističnih jajnika. Naime, insulin stimuliše rast i umnožavanje ćelija u jajnicima, naročito u onim delovima jajnika gde su smeštene jajne ćelije. Insulinska rezistencija vodi u začarani krug hormonskih poremećaja koji potom kreiraju ono što zovemo sindromom policističnih jajnika.

 

Receptori za insulin u jajnicima se razlikuju od onih u drugim tkivima na način da kada je nivo insulina u krvi povišen, ćelije u jajnicima ne „isključuju“ jedan deo svojih receptora za insulin i ne smanjuju njihovu aktivnost. Time se dejstvo viška insulina ne smanjuje u tkivu jajnika. Ćelije rastu i umnožavaju se, povećavajući svoje metaboličke aktivnosti. Rezultat je povećana produkcija kako muških (testosteron), tako i ženskih (estrogen) polnih hormona, što negativno utiče na tok menstrualnog ciklusa.

 

Pročitaj više…

Read Full Post »

Rezultati ispitivanja ovarijalne rezerve se od strane pacijanata gledaju na dva načina, ili kao dobre ili kao loše vesti. Loše vesti su vezane za malu ovarijalnu rezervu i stoga ograničenu tj. malu mogućnost uspešne trudnoće. Suočeni sa ovakvim rezultatima parovi su često potpuno skrhani i mogu imati niz reakcija, od besa i depresije, preko poricanja do uobičajenih izraza bola i anticipiranog gubitka.

U ovakvim slučajevima korisno je provesti neko vreme u komunikaciji sa partnerom/kom istražujući sopstvene želje za roditeljstvom. Neka od pitanja koja se mogu postaviti su “Šta je najvažnije za nas kad pomislimo na porodicu? Da li je to šansa da pružamo ljubav i vođstvo ka odrastanju jednom ljudkom mladunčetu? Da li je važno i neophodno iskusiti trudnoću i porođaj? Da li je život bez dece realistična i valjana mogućnost?” Odgovarajući na ova i slična pitanja, par će biti u boljoj poziciji da razmišlja o opcijama. Mnogi parovi potraže pomoć licenciranog psihoterapeuta ili bračnog savetnika kako bi prošli kroz ovaj zahtevni period života što bezbolnije i kvalitetnije. Kakav god konačni ishod bio parovima je potrebno vreme prilagođavanja novim okolnostima.

Šta je ovarijalna rezerva (rezerva janika)?

Za razliku od muškaraca kod kojih se spermatozoidi stvaraju celog života, žene se rađaju sa svim svojim jajnim ćelijama koje samo sazrevaju i spremaju se za oplođenje tokom menstrualnih ciklusa. Ovarijalna rezerva se odnosi na trenutnu zalihu jajnih ćelija i stoga je povezana sa reproduktivnim potencijalom. Uopšteno se može tvrditi da što je veći broj preostalih jajnih ćelija veća je mogućnost koncepcije tj. oplodnje.

Iako očekujemo da jajnik stari na određeni način i u određenom vremenskom periodu, ima slučajeva kada se to ne događa na očekivani način. Stoga je ispitivanje ovarijalne rezerve osnovni deo ispitivanja fertilnosti u žena bilo kog uzrasta. Pročitaj više…

Read Full Post »

Kao što je slučaj sa mnogim lekovima, i pri upotrebi pilula za kontrolu začeća (popularno znane kao anti-bebi pilule) su moguće propratne pojave. Međutim, neće sve žene koje koriste pilule za kontrolu začeća iskusiti iste. Zapravo, većina žena ih sasvim dobro podnosi. Ukoliko se i jave, nuspojave su u većini slučajeva slabe, te ne zahtevaju posebnu terapiju, ili ih možete tretirati sami ili uz pomoć svog lekara. Kod određenih vrsta pilula za kontrolu začeća postoji veća, odnosno manja verovatnoća javljanja propratnih pojava nego kod drugih.

Uobičajene propratne pojave pri uzimanju pilula za kontrolu začeća

Tokom kliničkih studija koje se sprovode za većinu lekova, jednoj grupi ljudi se daje stvarni lek, dok druga grupa dobija placebo („šećerna pilula“ koja ne sadrži aktivne sastojke). Propratne pojave u obe grupe se pažljivo beleže i upoređuju. Na ovaj način se može otkriti koje propratne pojave se javljaju, sa kojom učestalošću, i u kakvom su odnosu prema grupi koja ne uzima lek. Međutim, u kliničkim istraživanjima pilula za kontrolu začeća nije moguće koristiti placebo, zato što bi to dovelo do velikog broja neželjenih trudnoća.

Iz studija koje ne koriste placebo je teško dobiti dovoljno podataka o neželjenim dejstvima. S obzirom da nema načina da se sazna da li je određeni problem stvarno propratna pojava ovog leka, o propratnim pojavama pilula za kontrolu začeća su dostupne samo prilično neodređene informacije. U uputstvima za prepisivanje kontraceptivnih pilula se navodi spisak neželjenih dejstava koje su uočljive kod pilula za kontrolu začeća uopšte, umesto za određeni proizvod. Određenije informacije o propratnim pojavama, poput podataka o učestalosti javljanja, se ne navode.
Pročitaj više…

Read Full Post »

Prolaktin

Ukoliko imate poteškoća da zatrudnite, to možda ima veze sa vašim hormonima. Hormoni su naročite hemijske supstance koje luče žlezde u našem telu. One ispoljavaju svoje dejstvo u pojedinim delovima tela kako bi osigurale njihovo pravilno funkcionisanje. I ovulaciju i menstruaciju pokreće lučenje hormona. Shodno tome, neplodnost je često prouzrokovana poremećenom ravnotežom ovih hormona. Konkretno, prolaktin igra veliku ulogu u sprečavanju začetka trudnoće kod nekih žena.

Šta je prolaktin?

Prolaktin je hemijska supstanca koju luči hipofiza. To je žlezda veličine zrna graška koja se nalazi u sredini vašeg mozga, a odgovorna je za pokretanje mnogih procesa u telu. Prolaktin postoji i kod žena i kod muškaraca, i oslobađa se u različitim vremenima u toku dana i noći. Prolaktin se, opšte uzevši, oslobađa kako bi stimulisao proizvodnju mleka u organizmu trudnice. On takođe uzrokuje uvećanje mlečnih žlezda kako bi pripremio ženu za dojenje. Hormoni koji utiču na prolaktin Kao i mnogi drugi hormoni u našem telu, oslobađanje prolaktina ustvari pokreću drugi hormoni. Hormoni koji utiču na prolaktin su, između ostalih, i:

• dopamin

• serotonin

• hormon štitne žlezde

Serotonin i hormon štitne žlezde pomažu povećanje oslobađanja prolaktina, dok je delovanje dopamina usmereno na zaustavljanje oslobađanja prolaktina. Promene u nivou prolaktina tokom trudnoće Kada ste trudni, promene u nivou prolaktina su sasvim normalne. U stvari, nivoi prolaktina u vašem telu se moraju povećati kako bi se pospešila proizvodnja mleka u vašim mlečnim žlezdama.
Pročitaj vise…

Read Full Post »

Nizak nivo progesterona

Zašto poremećaj nivoa ovog hormona može uzrokovati neplodnost i pobačaj

Progesteron je ključni činilac svake trudnoće. Niski nivoi ovog hormona mogu biti odgovorni za probleme sa neplodnošću, kao i ponavljanje pobačaja.

Tokom ovulacije, jajnik proizvodi progesteron, koji zauzvrat pomaže pri proizvodnji drugih hormona, poput estrogena. U vreme ovulacije, progesteron je odgovoran za porast telesne temperature, koji traje tokom većeg dela lutealne faze. Ovaj porast temperature se obično može grafički pratiti u procesu planiranja porodice.

Nizak nivo progesterona kao uzročnik neplodnosti ili pobačaja

Pročitaj vise…

Read Full Post »

Older Posts »